Hiljadu čudesnih sunaca
Hiljadu čudesnih sunaca
Khaled Hosseini
Hiljdau čudesnih sunaca predstavlja svojevrsni nastavak romana Lovac na zmajeve, višeslojne priče u kojoj se ljudska razornost neprestano sudara sa neuništivom snagom ljubavi. Osim što, kao i u prethodnom romanu, nudi bogate opise iz života svojih junaka, Hosseini nam, opisujući unutrašnjost Afganisana i povjesne momente koji se sa sudbinom ove zemlje igraju već tridesetak godina, daje mogućnost da saznamo nešto više od onog što se posljednjih godina nudilo na televizijskim vijestima.
Tako ćemo čuti o ljepotama većih afganistanskih gradova, njihovoj kulturi i tradiciji iz vremena kada njihovim ulicama nisu odjekivale puščane paljbe, a život nije predstavljao samo surovu borbu protiv straha, gladi i smrti. Predrasude ostatka svijeta o ovoj zemlji, stvorene upravo zahvaljujući medijima, ova će knjiga gotovo u potpunosti razbiti. Jedna je od prvih koja će ponuditi alternativu pri donošenju suda, prethodno nas ubijedivši da je afganistanski čovjek specifičan jedino po svojoj dobroti i srdačnosti, a da su zlo, razornost i licemijerje osobine radikalnih fanatika, iza čijih dijela za navodno dobro cjelokupnog kolektiva uglavnom stoje nemoralne težnje s ciljem zadovoljavanja vlastitiih niskih pobuda.
Fiktivna priča koju korice ove knjige kriju, dozvoljava prethodno spominjnom dokumentarizmu da se u svakom poglavlju na svojevrstan način isprepliće sa onim što bi mi zapadnjaci nazvali strastvenim feminizmom. To što je ovaj pojam mnogim Hosseinovim savremenicima u domovini nepoznat, jer odlučnost i hrabrost žena nije ono što se na afganistanskim ulicama danas svakodnevno viđa, ubrizgava dodatni značaj priči koja govori o hrabroj izdržljivosti žena u vremenu kada muškarac svoje ovlasti koristi na najgori mogući način, a sve to zahvaljujući vladajućim patrijarhalnim strukturaam utemeljenim na radikalnoj religioznosti.
Prijevodi knjige Hiljadu čudesnih sunaca sa engleskog jezika na neki od naših ex-jugoslovenskih sadrže vokabular koji puno uspješnije od drugih prijevoda uspijeva približiti priču, jer, kako je jedan od prevoditelja i ustvrdio, kulturni markeri kojima je pisac gradio slojevitost svog romana nisu sasvim strani balkanskom čitatelju. Radi se prije svega o orijentalizmima, koji su, zahvaljujući tome što su i sami dio našeg svakodnevnog vokabulara, lako zaživjeli u izdanjima Sunaca na našim prostorima, te time romanu dodali još jednu osobitost. Romanu osobitost, a čitatelju dadatni razlog ga pročita i još jednom nauči da svaka priča ima više strana, te da se uvijek isplati poslušati svaku od njih.
Andrea Iveljić
*NASLOVNA SLIKA CLANKA POD LICENCOM: Creative Commons License.
Autor: William Hoiles