Surađujte sa WienerUhr.at

JUGOSLAVIJA REVISITED

Demonstrativni odlazak slovenačkih i hrvatskih delegata s Četrnaestog kongresa Saveza komunista u januaru 1990. godine značio je kraj epohe jugoslovenskog jednopartijskog sistema, ali istovremeno i kraj postojanja ove zemlje. Ovaj je događaj uslijedio samo nekoliko mjeseci nakon pada Berlinskog zida i pokrenuo lavinu pitanja o putanji kojom se Jugoslavija sa svojim narodima i narodnostima trebala uputiti, a u čijem se središtu našlo i takozvano nacionalno pitanje.

Stara kovačnica

Stara kovačnica

Šta bi ono trebalo predstavljati? Je li jugoslovenski nacionalizam koji je, danas nam se čini, na najčudnije načine bio njegovan, štetniji od slovenačkog, albanskog, hrvatskog, srpskog ili bošnjačkog, s kojim Balkan već decenijama muke muči? Uostalom, je li jugoslovenska formacija bila dobra ili loša? Kakve su to demone probudile demokratske reforme, i da li je drugačijim uslovima ipak mogla opstati?

Autori koji se posljednji niz godina svake jeseni susreću da bi diskutovali o ovim i sličnim pitanjima, i ovoga će puta pokušat ponuditi odgovore koji se tiču krvavog raspada Titove Jugoslavije. Svjesni kompleksnosti problematike, oni je prevazilaze otvorenošću i dopuštanjem egzistiranja paralelnih odgovora, ali i spremnošću preuzimanja pozicija koje neće biti dogmatski i ideološki obojene.

Dževad Karahasan, poznati bosanskohercegovački pripovjedač, esejist i dramatičar, svoju impresivnu poetiku gradio je na višeglasnosti. Kao poznavatelj kršćanske i islamske tradicije, književnost je okarakterisao kao svoju domovinu, a multietničko Sarajevo, njegov rodni grad, kao urođeno mjesto književnosti. Baš kao on, i hrvatska spisateljica Ivana Sajko poigrava se s iluzijom i stvarnošću koji koegzistiraju na „daskama koje život znače“, a u svom romanu Rio Bar paralelno odmotava različite monologe i na taj način stvara višeznačnu sliku o posljednjim danima rata u Hrvatskoj. Romanopisac i nekadašnji srpski ambasador u Beču, Dragan Velikić, svoj pripovjedni svijet gradi na temelju pojedinačnih životnih sudbina, razapetih između Balkana i Srednje Europe, Sredozemnog i Sjevernog mora.

I junak romana Ponoćni boogie Ede Popovića razapet je između Zagreba i njemačkih gradova. Epilog romana za Popovićevog junaka i njemu bliske predstavnike buntovničke generacije koja traga za slobodom, isposlovao je ratni rov – mjesto u kojem njihove avanture završe. Odjek rata prisutan je i u tekstovima hrvatskih autorica Ivane Simić Bodrožić i Olje Savičević Ibančević te pisca Asmira Kujovića iz Bosne i Hercegovine.

Slavenka Drakulić, najčešće prevođena hrvatska autorica, već godinama kombinuje analitički i literarni izraz, nastojeći ogoliti društvene fenomene koji na Balkanu egzistiraju na jednistven način – ljudsku zlobu, (ne)odgovornost, građanska hrabrost i pravo na vlastito mišljenje. Hrvatski romanopisac i dramatičar Drago Jančar u svojim eseijma demitologizira mnoge jugoslovenske mitove. Pitanje o tome šta je uopšte potaklo njihov nastanak, zaintrigiralo je i hrvatsko-njemačkog pisca Svjetlana Lacka Vidulića, koji u svom eseju o kulturi sjećanja i odnosu između privatnog i kolektivnog nudi mnoštvo objašnjenja na pomenutu temu.

Tematiziranje porijekla i sudbine vlastite porodice, Davida Albaharia, srpskog Židova s mjestom boravka u Kanadi, učinilo je proslavljenim piscem. Primjenjujući postmodernističke metode, Goran Petrović u svojoj prozi analizira tonući građanski svijet Beograda, u periodu između dva rata. Beqë Cufaj porijeklom je s Kosova, a živi i radi na relaciji Priština- Stuttgart. I on je svoja lična i porodična sjećanja književno preradio, a iskustva s Balkana pridružio onim inozemnim, baš kao što je to učinio i Mile Stojić – bosanskohercegovačk pisac koji je akademska iskustva godinama skupljao u Austriji. Mađarski pisac László Végel piše na srspkom, talijanka Laura Marchig živi i radi u Hrvatskoj, a oboje su doprinijenili kulturnoj i jezičkoj šarolikosti koju pronalazimo u književnosti Jugoistoka Europe.

Njemački novinar Erich Rathfelder u svojoj novoj knjizi Kosovo bavi se pitanjima koja ovu zemlju danas opterećuju, dok Wolfgang Petritsch, nekadašnji Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, a danas Posebni izaslanik Europske unije za Kosovo, svojom kolumnom Pogled izvana otvara diskusiju o političkim pitanjima.

Jazz gitarist Darko Jurković iz Rijeke, poznat po tehnici sviranja na dvjema gitarama, važi za specijalnog gosta poetske večeri. Osim muzikom, ovaj književni događaj bit će uljepšan i fotografijom, i to kroz izložbu splitskog fotografa Feđe Klarića, koji nas upoznaje s načinima života na Jadranu za vrijeme socijalizma.

JUGOSLAVIJA REVISITED trodnevni je događaj koji počinje 5., a završava 7. novembra, a organizuje ga Stara kovačnica (Alte Schmiede). Repertoar bogat različitim izlaganjima možete pronaći u brošuri, koja vas, ukoliko nam ostavite svoju e-mail adresu u formularu ispod, za nekoliko sekundi čeka u inboxu.

 

KONTAKT PODACI:
Vidi na linku: Stara kovačnica (Alte Schmiede).

Želite uživati u više događaja ove vrste?
Za vas smo pripremili pregled svih kulturnih događaja u Beču u našem Kalendaru s kulturne scene.

Nemate vremena svaki dan tražiti kulturne manifestacije po Beču? Pustite da one nađu vas!
Budite uvijek u toku s kulturnim zanimljivostima Beča pretplatom na naš besplatan Newsletter – očekujte svaki dan zanimljiv događaj u vašem inboxu.

*NASLOVNA SLIKA ČLANKA POD LICENCOM: GNU Lizenz für freie Dokumentation.

 

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *


Fatal error: Uncaught wfWAFStorageFileException: Unable to save temporary file for atomic writing. in /home/wiener/public_html/wp-content/plugins/wordfence/vendor/wordfence/wf-waf/src/lib/storage/file.php:13 Stack trace: #0 /home/wiener/public_html/wp-content/plugins/wordfence/vendor/wordfence/wf-waf/src/lib/storage/file.php(491): wfWAFStorageFile::atomicFilePutContents('/home/wiener/pu...', '<?php exit('Acc...') #1 [internal function]: wfWAFStorageFile->saveConfig() #2 {main} thrown in /home/wiener/public_html/wp-content/plugins/wordfence/vendor/wordfence/wf-waf/src/lib/storage/file.php on line 13