KAKANIJA – Čitanje Dževada Karahasana

Objavio/la Andrea pod Izdvojeni književni događaji, Preporučujemo | 0 komentara

Dvadesetčetvrte martovske večeri (24.3., s početkom u 20h) imate priliku prisustvovati književnoj večeri Dževada Karahasana, koja se pod pokroviteljstvom medijske kuće „Die Presse“ i u saradnji sa Erste Stiftung-om održava u prostorijama Kasino-a na Schwarzenbergplatzu.

Dževad Karahasan

Dževad Karahasan, proslavljeni autor romana prevođenih na desetine svjetskih jezika, rođen u Bosni i Hercegovini, odrastao u Sarajevu, s trenutnim mjestom boravka u Gracu, „domaći“ je u mnogim kulturama. Međuigra različitih utjecaja, kako sam kaže, njegov je osnovni pokretač u pisanju. Komentarišući svoj novi roman „Izvještaji iz tamnog vilajeta“ Karahasan kaže: „Kada pokušavam objasniti dramatiku svojih djela, uvijek kažem: ja sam ja, jer si ti ti. Nema identiteta, prije svega duhovnog i kulturološkog koji može egzistirati sam za sebe.“

Kao pripadnik pripovijedne tradicije Orijenta, kao učenik fratra i svjedok etničkog čišćenja u njegovoj zemlji, JA Dževada Karahasana sadrži u sebi mnoštvo TI, koji u njegovom pisanom izražavanju izlaze na vidjelo. Karahasanovim učešćem u Kakaniji – novoj republici pjesnika, ta dramatična provincija biva proširena prisustvom još jednog autora koji ne priznaje kulturološke i geografske granice umjetničkog stvaralaštva.

Ulaznice za književno veče možete nabaviti već po cijeni od 10 eura, rezervisati ih je moguće putem broja telefona (01) 513 1 513 (kreditna karta je neophodna), ili na internet stranici Dvorskog pozorišta.

KONTAKT PODACI:
Vidi na linku: Burgtheater .

Želite uživati u više događaja ove vrste?
Za vas smo pripremili pregled svih kulturnih događaja u Beču u našem Kalendaru s kulturne scene.

Nemate vremena svaki dan tražiti kulturne manifestacije po Beču? Pustite da one nađu vas!
Budite uvijek u toku s kulturnim zanimljivostima Beča pretplatom na naš besplatan Newsletter – očekujte svaki dan zanimljiv događaj u vašem inboxu.

Naslovna slika pod licencom Creative Commons i GNU, autora Stefan Flöper – 975.