Kunsthistorisches Museum (Umjetničko-istorijski muzej)

Objavio/la Andrea pod Carski Beč | 0 komentara

KONTAKT PODACI
Homepage: www.khm.at
Telefon: +43 1 525240
E-mail: info@khm.at
Adresa: Burgring 5, 1010, Wien

Prvobitna zbirka Habsburgovaca koja je sadržavala tek poneki portret i viteške oklope grofa Ferdinanda od Tirola (Ferdinand von Tirol), umjetničku zbirku Rudolfa II, (čiji je veći dio izgubljen) te zbirku slika nadvojvode Leopolda Wilhema, pretvorena je 17. oktobra 1891. u Umjetničko-istorijski muzej, a koji je za javnost otvoren samo dva dana kasnije. Tri godine prije ovog događaja, za javnost su otvorena i vrata oružarnice i komore s lovačkim rekvizitima, a 1890. i muzejska biblioteka. Sljedećih nekoliko godina prikupljani su i odlagani carski primjerci iz Belvederea, Hofburga i dvorca Ambrasa iz Tirola.

Godine 1891. Dvorski muzej je pored biblioteke sadržavao sljedeće zbirke:
• Kovani novčići, medalje i antička zbirka,
• Zbirka oružja i umjetničko-industrijskih predmeta,
• Galerija slika (zbirke akvarela, crteža, skica itd.) i Zavod za restauraciju.
Uskoro su prostorije Dvorskog muzeja* postale premale za carsku zbirku pa su neki izložbeni primjerci iz Efesa (Ephesosmuseum) preseljeni u Tezejev hram (Theseus Temple). Osim toga, donje prostorije Belvederea morale su takođe biti korištene u pomenute svrhe.

Kunsthistorisches Museum

Godine 1914., nakon smrti prijestonasljednika Franje Ferdinanda (Franz Ferdinand) i Estenska će zbirka (Estensische Sammlung) pripasti Dvorskom muzeju. Ona je sadržavala predmete koje je mladi princ sakupio na svojim putovanjima, a među njima je i poznata muzička zbirka i vrijedna zbirka bečkog Etnološkog muzeja (Völkerkundemuseum).

Nakon raspada Monarhije, 19. novembra 1918. oba Dvorska muzeja (Umjetničko-istorijski i Prirodno-istorijski muzeji) na Trgu Marije Terezije (Maria-Theresia-Platz) proglašena su objektima pod zaštitom mlade Republike Njemačke Austrije. Borba za vlasništvom nad pojedinim primjercima vodila se između nasljednica Monarhije, Italije i Belgije, a završit će nasilnim prisvajanjem 62 slike od strane naoružanih italijanskih vojnih jedinica. Nakon što je skupa sa svojim sadržajem pripao Republici, muzej se našao u potpuno novoj situaciji. Da bi se olakšao njegov rad u novim prilikama, austrijski istoričar umjetnosti Hans Tietze osmislio je 1919. godine „Bečki muzejski program“. Smatrao je pogodnim povezati rad različitih institucija ovog tipa, a zbirke rasporediti po različitim gradskim lokacijama. Osim promjena te vrste, desila se i unutrašnja reorganizacija – zbirke su, naime, bile raspoređene na sljedeći način:
• Egipatsko-orijentalna zbirka,
• Antička zbirka,
• Zbirka antičkih kovanih novčića,
• Zbirka medalja i modernih kovanica,
• Zbirka oružja,
• Zbirka plastičnih i umjetnih rekvizita sa zbirkom starih muzičkih instrumenata,
• Galerija sa slikama.

Umjetničko-istorijski muzej jedna je od prvih austrijskih institucija ovog tipa koja se samostalno finansira. Taj podatak ne čudi s obzirom na višemilionski broj posjetitelja svake godine, što ovaj muzej, među ostalim državnim, plasira na visoko prvo mjesto s godišnjim prometom od nekoliko desetina miliona eura.

*Zbirke takozvanog Dvorskog muzeja (Hofmuseum) pronalazimo na mnogim izložbenim lokacijama (Umjtničko-istorijskim muzej je jedna od njih), a njihov sadržaj tiče se naslijeđa iz vremena do pada Monarhije.

VIZUALIZIRAJTE KUNSTHISTORISCHES MUSEUM NA WIENERUHR.AT:
Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Kunsthistorisches Museum te pogledali lokaciju ovog muzeja na interaktivnoj karti, kliknite na sljedeći link: Kunsthistorisches Museum.
Galerija fotografija Carskog Beča među kojima su i one Umjetničko-istorijskog muzeja (Kunsthistorisches Museum) nalazi se na adresi: Fotografije Carskog Beča