Surađujte sa WienerUhr.at

Universitätsgebäude (Zgrada Univerziteta)

KONTAKT PODACI
Homepage: www.univie.ac.at
Telefon: +43 1 42770
Adresa: Dr.-Karl-Lueger-Ring 1, 1010 Wien

Dokument o osnivanju Univerziteta potpisali su Rudolf IV i njegova braća Albrecht III i Leopold III 12. marta 1365. godine te će upravo oni biti zaslužni što se ova ustanova nazivala Alma Mater Rudolphina. Značaj Bečkog univerziteta leži u činjenici da je, nakon praškog Karlovog univerziteta, drugi po starosti na njemačkom govornom području koji je još uvijek aktivan.

Prije nego je Univerzitet mogao početi s radom, trebalo je proteći još gotovo dvadeset godina. Godine 1383. vojvoda Albrecht III iskoristit će sukob na Sorbonni i pozvati mnoge profesore da dođu predavati u Beč, poslije čega će uslijediti kontinuiran, do današnjih dana neprekinut rad ove institucije.

Unutrašnjost Universitätsgebäude

Unutrašnjost Universitätsgebäude

Fotografija pod licencom Wikimedia Commons

 

S krajem srednjeg vijeka i počekom humanističke ere (oko 1450.) Univerzitet je imao preko 6.000 studenata, što ga je činilo najvećom institucijom ovog tipa u Carstvu. Tursko napadanje i religiozne netrpeljivosti zamalo će dovesti do zatvaranja Univerziteta; u 16. je stoljeću u dva navrata spomenuta ustanova imala oko 30 studenata. 13. oktobra 1623. ujedinjuje se s Isusovačkim kolegijumom (osnovanim 1551.), pa će cijeli Teološki i filozofski fakultet funkcionisati pod palicom vjerskog reda nazvanog Družba Isusova (Gesellschaft Jesu). Nakon ove reforme Univerzitet su opet čekali bolji dani.

Značajnije reforme uslijedile su od 1749., u vijeme vladavine Marije Terezije (Maria Theresia) i Josipa II (Joseph II), kada utjecaj Isusovaca blijedi te kasnije biva i potpuno uklonjen, a što će dovesti do podvrgavanja pomenute ustanove državi i do potpunog gubljenja njene samostalnosti. Revolucija iz 1848. donijet će više slobode i inicijativu za osnivanje katedri za filozofiju, teologiju, pravo i medicinu.

Od 1975. Univerzitet se sastoji iz osam fakulteta: Katolička teologija, Evangelistička teologija, Pravne nauke, Socijalne i ekonomske nauke, Medicina, Osnovne i integrativne nauke, „Umne nauke“ (Geisteswissenschaften) te Formalne i prirodne nauke.

Godine 1897. ženama se po prvi put dozvoljava redovan pristup predavanjima, ali samo na filozofskom fakultetu. U razmacima od nekoliko godina uslijedilo je „otvaranje“ i drugih katedri, među kojima se „najtvrđom“ pokazala katoličko-teološka, a koja je žene kao redovne studentice prihvatila tek nakon Dugog svjetskog rata. Početkom 20. stoljeća habilitirala je prva žena imenom Elise Richter (na Ženskim studijima), koja je ujedno bila i prvi ženski univerzitetski profesor. Prva žena s redovnom profesurom bila je Berta Karlik, a ovu čast dobila je tek nakon Drugog svjetskog rata.

Nakon višestrukih reformi i izmijenjenih zakona iz prethodnih deceniija, broj katedri i centara na Bečkom univerzitetu povećao se na 18, s tim što je nekadašnji Medicinski fakultet postao zasebim univerzitetom s vlastitim uređenjem i odredbama.

Značajno je spomenuti studentske proteste iz 2009., kojima su učesnici zahtijevali izmjene takozvane Bolonje, ukidanje studentske naknade, olakšice pri upisu i poboljšanje radnih uslova na univerzitetima. Među ostvarenim zahtjevima našlo se povećanje visokoškolskog budžeta, bolja opremljenost univerziteta te više slobode u obrazovanju i uređenju studijskih planova.

VIZUALIZIRAJTE UNIVERSITÄTSGEBAUDE NA WIENERUHR.AT:
Kako biste na WienerUhr.at napravili virtualnu turneju kroz Universitätsgebaude te pogledali lokaciju ovog sveučilišta na interaktivnoj karti, kliknite na sljedeći link: Universitätsgebäude.
Galerija fotografija Carskog Beča među kojima su i one Zgrade Univerziteta (Universitätsgebäude) nalazi se na adresi:: Fotografije Carskog Beča

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *