Surađujte sa WienerUhr.at

Proces naseljavanja i stanovništvo u razdoblju Tridesetogodišnjeg rata i reformacije

Erich Zöllner i Therese Schüssel

U 16. st. iznova je došlo do povećanja broja stanovnika, a u ponekim područjima također i do vrlo živoga procesa naseljavanja. Do novih krčenja zemljišta dolazi više na skučenim područjima, kao u Bečkoj šumi, u Gföhlerwaldu u Waldviertlu, u Mühlviertlu.

Nadalje, u razdoblju protureformacije često su izgrađena nova naselja oko hodočasničkih crkava i kapela, kao npr. Maria-Taferl ili Maria Dreieichen. Da bi se ovaj sve veći broj stanovnika nekamo smjestio, uz već postojeća naselja sagrađena su »nova selišta« ili su barem pored starijih i većih seoskih imanja siromašnijega stanovništva sagrađene trošne kućice (Keuschen) s mnogo manjim zemljišnim posjedom. Povećanje broja
stanovnika na mnogim je područjima rezultirao daljnjim podjelama i umanjivanjima seljačkog posjeda (npr. u dolinama tirolskoga visokog gorja, na vinogradarskim područjima), a budući da ti mali zemljišni posjedi nisu donosili mnogo uroda, ovi su stanovnici postali sve siromašniji.

Austrijske trošne kućice (Keuschen) iz 17. stoljeća

Austrijske trošne kućice (Keuschen) iz 17. stoljeća

Fotografija je pod licencom GNU-Lizenz für freie Dokumentation

 

Oblici obrade poljana na početku Novog vijeka ne pokazuju nikakve znatnije promjene glede starijih oblika, samo što su one sada većinom u pravilu smanjene. To vrijedi i za naselja. Napuštena je gradnja kuća za stanovanje od drveta, te u uporabu prelazi kamen; četverokut Gornje Austrije i zapadne Donje Austrije tada je zadobio impozantan izgled.

I u gradovima su sagrađene otmjenije građanske kuće. Mnoga od ovih mjesta zadobila su nov izgled kada je moderan pojas bastiona (= venecijanska utvrdna metoda) zamijenio srednjovjekovne utvrdne zidine. Na ovakve građevine nailazimo u Beču, Grazu, Klagenfurtu i Linzu kao i u mnogim malim pograničnim gradovima na jugoistoku. Za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata nadbiskup Paris Londron na ovaj je način utvrdama osigurao grad Salzburg.

Protureformacija i turski rat doveli su do velikoga smanjenja broja stanovnika. Doduše, turske invazije u 16. st. nisu mogle trajno uništiti veća naselja, ali su ipak Tatari mnoge muškarce zarobili i odveli ih iz zemlje. Mnoge su kuće na području Bečke šume i u istočnoj Štajerskoj do temelja spaljene. Hrvati su naselili opustošena mjesta u Gradišću i u Donjoj Austriji.

Pojedine hrvatske skupine došle su i do južne Moravske. Na Moravskom polju naselili su sela vlastelina Marchegg i Schloßhof, ali unatoč tomu hrvatski se jezik na ovom području kao i u donjoaustrijskim mjestima oko rijeke Leitha u 18. i 19. st. ugasio. U Gradišću, gdje su ugarske obitelji Nádasdy i Batthyány podupirale proces naseljavanja, Hrvati su se u pograničnome prostoru njemačkog i mađarskog govornog područja, na području oko Neusiedla, Eisenstadta, Oberpullendorfa i Güssinga, mogli održati sve do današnjih dana.

Doseljenici su dolazili prije svega iz Hrvatskoga primorja (»Wasserkroaten«), ali isto tako i iz područja oko Zagreba i iz Slavonije. Naravno da su bili prisutni i brojni njemački novi doseljenici iz austrijskih nasljednih zemalja i iz Carstva. Tako su godine 1628. i 1629. Tirolci iz dolina Lecha i Inna došli u Donju Austriju.

Vjerski sukobi imali su kudikamo jače posljedice glede strukture stanovništva u austrijskim zemljama nego turska opasnost. Od sljedbenika novih nauka prvi su se progonili anabaptisti, koji su zbog tog razloga već u 16. st. napustili svoju domovinu da bi pronašli utočište u Moravskoj i u sjevernozapadnoj Ugarskoj (današnja Slovačka); tamo su isto tako pružali otpor vojnim zahtjevima vlasti kao prije toga i vjerskim. Tako su daleka putovanja anabaptiste dovela i u južnu Rusiju, pa preko oceana u Sjedinjene Američke Države i u Kanadu, gdje još danas postoje zajednice »huterske braće«, u kojima je prisutno još vrlo živo sjećanje na staru domovinu.

Pristaše luteranstva u većoj se mjeri započinju iseljavati tek nakon godine 1600. Broj ovih vjerskih izbjeglica bio je velik. Doseljavaju se na njemačka protestantska područja, u carske gradove kao Regensburg, Nürnberg, Augsburg, ali također u Švicarsku, Švedsku i u švedske provincije na Baltičkom moru. Austrijski emigranti, koji su oko godine 1600. napustili svoju domovinu, u Schwarzwaldu su osnovali Freudenstadt.

Protureformacijske su mjere rezultirale znatnim promjenama u strukturi plemstva i gradanstva. Na mjesto iseljenih protestantskih plemića nerijetko dolaze pripadnici romanskih obitelji, kao Silva-Tarouca, Picccolomini i dr. Doseljenje romanskih obitelji s katoličkog juga primijetilo se i u strukturi građanstva u gradovima, prije svega u Tirolu i Unutrašnjoj Austriji. Plemstvo se proširilo ulaskom uglednih domaćih ljudi ovoga staleža, kojima je vladar podijelio plemićki naslov. Izglede za napredak i uspon građanima nudile su uprava i vojska.

Budući da Austrija nije baš bila pogođena ratnim događajima za vrijeme Tridsetogodišnjeg rata – najveći su gubici stanovništva bili za vrijeme seljačkog ustanka u Gornjoj Austriji i za švedske provale u sjeverni dio Donje Austrije – na ovom području, unatoč iseljavanju stanovništva iz vjerskih razloga nije došlo do golemih ljudskih gubitaka, kojih je bilo u drugim područjima njemačkoga govornog područja.

U razdoblju od početka 16. st. pa sve do sredine 17. st. austrijske su zemlje vrlo često bile pogođene zarazama; osim kuge, spominju se i druge epidemijske bolesti; tako je crveni vjetar na strašan način pogodio vojsku Ferdinanda I. ispred Budima. Kuga je u Podunavlju godine 1645. odnijela mnoge živote.

[vrati se gore]

 

Izvor: Zöllner,Erich/Schüssel, Therese: Povijest Austrije, Barbat, Zagreb 1997.

 

*NASLOVNA SLIKA CLANKA POD LICENCOM: GNU Lizenz für freie Dokumentation.
Autor: User:Popie

 

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *


Fatal error: Uncaught wfWAFStorageFileException: Unable to save temporary file for atomic writing. in /home/wiener/public_html/wp-content/plugins/wordfence/vendor/wordfence/wf-waf/src/lib/storage/file.php:13 Stack trace: #0 /home/wiener/public_html/wp-content/plugins/wordfence/vendor/wordfence/wf-waf/src/lib/storage/file.php(491): wfWAFStorageFile::atomicFilePutContents('/home/wiener/pu...', '<?php exit('Acc...') #1 [internal function]: wfWAFStorageFile->saveConfig() #2 {main} thrown in /home/wiener/public_html/wp-content/plugins/wordfence/vendor/wordfence/wf-waf/src/lib/storage/file.php on line 13